19.09.2019.
Prve dane svog postojanja Gimnazija je obilježila u septembru 1919. godine u zgradi sadašnje Osnovne škole "Sveti Sava". Gimnazija nosi naziv po ustaničkom pjesniku, hroničaru i memoaristi, Filipu Višnjiću.
Počela je rad kao niža gimnazija, međutim, sa otvaranjem 5. razreda 1924. godine, ona već nosi naziv realna gimnazija. Za to vrijeme u Gimnaziji je radilo više od stotinu profesora i nastavnika i sedam direktora koji su se svojim neumornim radom borili da što bolje i uspješnije pruže znanje i nauku svojim učenicima.
Pod uticajem Rodoljuba Čolakovića i Dimitrija Lopandijića i drugih bijeljinskih komunista 1932. godine, počinje se organizovanije okupljati revolucionarno raspoložena školska i radnička omladina. Mnogi gimnazijalci iz te generacije masovno učestvuju u prvim ustaničkim danima 1941. godine. Znali su da njihova mladost mora da podnese najveći teret, da knjigu i pero zamijeni oružjem i da se svjesno žrtvuju za domovinu. Na spomeniku ispred bivše zgrade gimnazije urezano je 209 imena naših poginulih učenika i 7 profesora. Neprijatelj je početkom 1941. god. ostavio samo nižu gimnaziju.
Odmah nakon oslobođenja Bijeljine, ponovo se otvara Gimnazija. Bilo je to početkom maja 1945. godine. U tim prvim poslijeratnim godinama učenici i Nastavnički savjet ulažu sav svoj trud i napor u obrazovanje omladine, da se propušteno nadoknadi i ubrzo osposobe mlade intelektualne snage koje će pomoći obnovu i izgradnju porušene zemlje. Omladina i nastavnici prihvataju nauku i stvaraju nov kulturni život kako u samoj školi, tako i u gradu.
Tada je škola brojala mali broj učenika, ali taj se broj povećavao iz godine u godinu. U 1979. godini broji 816 učenika raspoređenih u 23 odjeljenja. Кroz Gimnaziju je do 1979. godine prošlo 2165 učenika. Gimnazija je 23.9.1978. godine premještena u novu zgradu u kojoj se i danas nalazi.
Autor: mr Božidar Došenović
Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banja Luka