29.05.2017.
Filip Višnjić je jedan od najpoznatijih srpskih guslara i tvoraca srpskih narodnih pjesama.
Rođen je 1767. na Majevici, u selu Gornja Trnova, kod Ugljevika. Bio je iz bogate porodice Vilića. Otac mu je rano umro. Preudavši se u selo Međaše, majka je četvorogodišnjeg sina odvela sa sobom. Po njenom nadimku — Višnja — Filip će dobiti prezime. U osmoj godini Filip Višnjić je preležao boginje koje su mu ostavile ožiljke na licu i oduzele mu vid.
Na starome ognjištu više nije bilo hljeba za Filipa, a ni na novome nakon što mu je umrla i majka. Naučivši da svira u gusle, mladić je napustio Međaše, potucajući se drumovima i pjesmom proseći hljeb. Putovao je godinama obišavši Bosanski pašaluk, Hercegovinu, došao do Skadra. U selima i oko manastira pjevao je hrišćanskoj raji, a svraćao je i na dvorove muslimanskih prvaka koji su ga primali s poštovanjem. Naš guslar imao je pjesme i za raju i za gospodare.
Najvažniji momenat u životu Filipa Višnjića bio je njegov prelazak u Srbiju 1809. godine. Do tog momenta on nije bio sastavio nijedne nove pjesme. Neposredni dodir s ustaničkim zbivanjima bio je trenutak njegovog rađanja kao pjesnika. Nekada je lutao po zemlji, pjevajući pesme od starine, a sada se nalazio na mestu gde se stvarala istorija. Družio se s ustaničkim vojvodama, dobijao nagrade i priznanja.Živio je najviše u blizini drinskog bojišta. Ponekad se nalazio u samoj vatri okršaja.
Pored toga što je bio redaktor starih pjesama, Filip Višnjić je bio i tvorac novih pjesama od kojih se najviše ističe „Smrt Кraljevića Marka“.
Preminuo je u Grku 1834. godine. Seljaci su ga sahranili u svom groblju i na velikoj krstači od hrastovine urezali mu gusle.
Autor: Nebojša Đumić
Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka