Filteri


   
08.10.2025.
1,20 KM
08.10.2025.
9,60 KM
08.10.2025.
3,20 KM
7,20 KM
19.09.2025.
9,20 KM
1,20 KM
9,60 KM
05.09.2025.
3,20 KM
0,10 KM
0,15 KM
0,20 KM
1,20 KM
3,60 KM
8,50 KM
08.10.2025.

Motiv: Akrobata Кataloški broj: 1010 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1,20 КM Tiraž: 8 000

1,20 KM
Detaljnije
08.10.2025.

Naziv izdanja: Kultura Datum izdanja: 08.10.2025. Autor: Nebojsa Djumic Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

9,60 KM
Detaljnije
08.10.2025.

Međunarodni festival animiranog filma u Banjoj Luci jedini je filmski festival te vrste u Bosni i Hercegovini. Asocijacija za vizuelne umjetnosti Feniks Art organizovala je prvi festival u oktobru 2008. godine uz prisustvo svjetskih animatora – Ježi Kuča (Poljska), Pjotr Dumala (Poljska), Borivoj Dovniković-Bordo (Hrvatska) i Bil Plampton (SAD). Pored Banje Luke, od 2010. godine Festival se istovremeno održavao u još šest gradova Bosne i Hercegovine: Sarajevu, Trebinju, Tuzli, Bijeljini, Gradišci i Mrkonjić Gradu i po tome je ovaj festival postao jedinstven u svijetu jer se istovremeno održavao u svim većim gradovima jedne države. Za osamnaest godina Festivala (jedne godine nije održan) prikazano je više od 4.000 animiranih filmova, predstavljene su najznačajnije nacionalne škole animiranog filma (Poljska, Rusija, Kanada, Velika Britanija, Francuska...), sa predstavnicima najznačajnijih svjetskih festivala kratkometražnog i animiranog filma kao što su Animafest (Hrvatska), Oberhauzen (Njemačka), Clermont-Ferrand (Francuska), Annecy (Francuska) i Stuttgart International Festival of Animated Film (Njemačka). Gosti ovog festivala bili su i najznačajniji animatori današnjice, između ostalih, Mihail Aldašin (Rusija), Kordel Barker (Kanada), Fil Muloy (Velika Britanija), Nedeljko Dragić (Hrvatska), Priit Parn (Estonija), Žorž Švicgebel (Švajcarska), te Oskarom nagrađeni Aleksandar Petrov (Rusija). Međunarodni festival animiranog filma u Banjoj Luci jedan je od najznačajnijih filmskih festivala u Republici Srpskoj. Upravo je ovaj festival bio od presudnog značaja za pokretanje animirane scene u Banjoj Luci a direktan rezultat toga je otvaranje smjera za animirani film na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci, jedinstvenog u Bosni i Hercegovini.

3,20 KM
Detaljnije
19.09.2025.

Motiv: Panciceva omorika Кataloški broj: 1008 i 1009 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 7,20 КM Tiraž: 8 000

7,20 KM
Detaljnije
19.09.2025.

Pančićeva omorika je endemo-reliktna drvenasta vrsta koja naseljava područje oko srednjeg toka rijeke Drine, na teritorijama Republike Srpske i Srbije. Poznata je i jedna populacija u kanjonu rijeke Mileševke (Srbija). Prije više desetina miliona godina, pančićeva omorika je bila znatno šire rasprostranjena, ali je ledeno doba preživjela samo na području na kome je i danas nalazimo. Zbog toga se često naziva „živim fosilom“. Danas omorika naseljava nepristupačne, strme padine i litice na visinama od 400 do 1800 m.n.v. Stablo omorike je usko, piramidalno i izuzetno vitko sa tankim granama. Četine su sjajne i tamnozelene na licu, dok se na naličju javljaju dvije bijele pruge sa stomama. Šišarke su viseće, sjajne, crveno smeđe boje. Omoriku je 1875. godine, kao novu vrstu za nauku otkrio Josif Pančić, jedan od najvećih botaničara tog vremena. Ovo otkriće privuklo je veliku pažnju prije 150 godina, a i danas se smatra jednim od najznačajnijih botaničkih otkrića u Evropi 19. vijeka. Najnovija istraživanja govore da omorika u Republici Srpskoj raste na 26 nalazišta. Poznato je i nekoliko lokaliteta sa pojedinačnim stablima omorike, dok na 11 ranije opisanih lokaliteta nije utvrđeno njeno prisustvo. Pančićeva omorika se od 1964. godine nalazi na IUCN Crvenoj listi ugroženih vrsta. U Republici Srpskoj je strogo zaštićena biljna vrsta, a od ove godine je proglašena vrstom od republičkog značaja.

9,20 KM
Detaljnije
05.09.2025.

Motiv: Sara Cirkovic Кataloški broj: 1007 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1,20 КM Tiraž: 8 000

1,20 KM
Detaljnije
05.09.2025.

Naziv izdanja: Mladi sportisti Datum izdanja: 05.09.2025. Autor: Sanja Kuzmanovic Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

9,60 KM
Detaljnije
05.09.2025.

Sara Ćirković, rođena 2004. godine, talentovana je bokserka iz Bratunca koja trenira u Bokserskom klubu „Obilić“ u Zvorniku i nastupa za reprezentaciju Srbije. Svoju boksersku karijeru započela je u ranom djetinjstvu, pronašavši u klubu „Obilić“ ambijent poput porodice. U roku od samo godinu i po dana, Sara Ćirković je pokorila i Evropu i svijet. Krajem novembra 2022. godine trijumfovala je na Svjetskom prvenstvu u Benidormu i Srbiji donijela medalju koja se čekala više od 20 godina. Novembar 2023. donosi još jedno zlato za Saru, ovog puta na Evropskom prvenstvu mlađih seniorki. Potom uslijedio je mart 2024. godine i kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre 2024. u Italiji, gdje je ostvarila olimpijsku normu. U martu 2025. godine, na Svjetskom prvenstvu u Nišu, plasirala se u polufinale i osvojila bronzanu medalju – medalju za ženski boks Srbije na svjetskom nivou. Ovaj rezultat podigao je njeno ime na međunarodnu scenu. Kao najveći uspjeh do sada, ostvaruje 27. aprila 2025. godine postajući IBA profesionalna svjetska šampionka u konkurenciji do 53,5 kg, pobijedivši Francuskinju Roman Mulai u Banjaluci na spektakularnoj manifestaciji „Noć šampiona“. To je bila njena prva profesionalna borba, što čini titulu još impresivnijom i postavlja je na svjetski pijedestal u profesionalnom boksu. Sara naglašava značaj discipline i redovnog rada u postizanju uspjeha, uz podršku porodice i trenera. Kao svoj krajnji cilj postavila je osvajanje olimpijske medalje. Njeno učešće na prošlim Olimpijskim igrama u Parizu bilo je veliko iskustvo, a s obzirom na to da ima samo 21 godinu, uz svog trenera Mirka Ždralu i njenu energiju i posvećenost u ringu, ostaje čvrsto uvjerenje da će olimpijsko odličje postati realnost.

3,20 KM
Detaljnije
03.09.2025.

Motiv: Zdravo Кataloški broj: 1001 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,10 КM Tiraž: 100 000

0,10 KM
Detaljnije
03.09.2025.

Motiv: Gluv Кataloški broj: 1002 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,15 КM Tiraž: 50 000

0,15 KM
Detaljnije
03.09.2025.

Motiv: Prijatelj Кataloški broj: 1003 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,20 КM Tiraž: 150 000

0,20 KM
Detaljnije
03.09.2025.

Motiv: Ljubav Кataloški broj: 1004 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1,20 КM Tiraž: 300 000

1,20 KM
Detaljnije
03.09.2025.

Motiv: Mir Кataloški broj: 1005 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 3,60 КM Tiraž: 150 000

3,60 KM
Detaljnije
03.09.2025.

Motiv: Hvala Кataloški broj: 1006 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 8,50 КM Tiraž: 30 000

8,50 KM
Detaljnije
11.07.2025.

Motiv: cepelin Кataloški broj: 1000 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 8,80 КM Tiraž: 8 000

8,80 KM
Detaljnije
11.07.2025.

Pronalazači su vijekovima nastojali da osmisle način kako da čovjek poleti. Davne 1900. godine 2. jula izveden je prvi uspješan let vazdušnim brodom - cepelinom. Radilo se o vazdušnom brodu imena Cepelin LZ 1, koji je proizvela kompanija njemačkog grofa Ferdinanda fon Cepelina. Dok su Cepelina mnogi smatrali čudakom, njemački car nazvao ga je najistaknutijim Nijemcem 20. vijeka. Prvi let ovom letilicom izveden je nad površinom Bodenskog jezera kod grada Fridrihshafena na jugu Njemačke. Njegovi vazdušni brodovi su bili karakteristični zbog njihove ogromne veličine i oblika nalik cigari. Imali su metalnu konstrukciju spolja presvučenu platnom. Model LZ 1 bio je dug 128 metara, a zapremina mu je iznosila oko 11.300 kubnih metara. Pokretala su ga dva četvorocilindrična motora hlađena vodom, svaki sa po 14,2 konjskih snaga. Jedan motor se nalazio sprijeda, a drugi na zadnjem dijelu vazdušnog broda. Letilica s pet članova posade dosegla je visinu od oko 400 metara i preletjela je nekoliko kilometara za 18 minuta, uz maksimalnu brzinu od 27 kilometara na čas. Grof Cepelin je u svojim vazdušnim brodovima vidio sredstvo koje će Njemačkoj donijeti prevlast u vazduhu. U Prvom svjetskom ratu, njemačka vojska je koristila cepeline za špijuniranje neprijateljske teritorije pa čak i za bombardovanje, dok su entuzijasti za civilno vazduhoplovstvo prepoznali potencijal cepelina za prevoz putnika. Brz razvoj vazdušnih brodova doveo je do njihove komercijalne upotrebe i prevoza ljudi na razne destinacije. Vazdušni „divovi“ izazivali su divljenja ljudi širom svijeta i veliku senzaciju gdje god bi sletjeli. Ova atrakcija tog vremena trajala je sve do tragedije 1937. godine i pada cepelina Hindenburg u blizini Nju Džerzija , koji je u smrt odveo 35 ljudi. Mada su u letenje cepelinom polagane velike nade kada je u pitanju civilno, ali i ratno vazduhoplovstvo, do početka Drugog svjetskog rata na margine vazdušnog saobraćaja su je potisnuli pouzdaniji i bezbjedniji avioni.

10,80 KM
Detaljnije

<<   <   1 2 3   >   >>