Motiv: Strip ilustracija Kataloški broj: 865 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 5,70 КМ Tiraž: 15 000

Postojanje stripa povezano je s pojavom masovnih medija. Iako u početku egzistira kao dodatna zabava za čitaoce novina ubrzo postaje nezavisni medij ili kako se voli reći “deveta umjetnost”. Početkom 1997. godine u Republici Srpskoj počinje da izlazi prvi strip magazin. U izdanju kuće "Media-centar Prelom" u Banjoj Luci se pojavljuje prvi broj magazina "Žalosna sveska". Tokom 2007. godine "Prva izložba stripa Srpske" postavljena je u Laktašima, a 2008. godine je održan i prvi salon stripa – “Laktaši 2008”. U Banjoj Luci je 2011. osnovano Udruženje strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske "Deveta dimenzija" koje okuplja profesionalne crtače, scenariste, publiciste i ljubitelje stripa u Republici Srpskoj. Iste godine ovo udruženje je pokrenulo strip magazin "Parabelum (Parabellum)". Prvi Međunarodni salon stripa "Deveta dimenzija" u Banjoj Luci organizovan je 2018. Pošte Srpske su izdavanjem ove poštanske marke htjele, na jedinstven način, promovisati ovu nepravedno zapostavljenu vrstu umjetnosti, te ukazati na mnogo uspješnih strip crtača sa naših prostora. Autor ovog izdanja je Dejan Šijuk, grafički dizajner i ilustrator iz Banja Luke. Stripom se profesionalno bavi već 20 godina. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja za dizajn, ilustraciju i marketinške kampanje. Autor: Dejan Šijuk Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

Motiv: Dječiji crtež na temu dječija prava Kataloški broj: 864 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 2,70 КМ Tiraž: 15 000

Naziv izdanja: Međunarodni dan dječijih prava Datum izdanja: 20.11.2021. Autor: Tanja Kuruzović Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

Djeca se rađaju s temeljnim slobodama i pravima koja pripadaju svim ljudskim bićima. No, s obzirom na tjelesnu i psihičku nezrelost nameće se potreba isticanja posebnih prava djeteta na zaštitu koja proizlaze upravo iz te činjenice. Upravo je to osnovno polazište Кonvencije o pravima djeteta, koji je donijela Glavna skupština UN-a na svojem zasjedanju, 20. novembra 1989. godine. Svako od nas ima priliku za zagovaranje, promociju, pokretanje dijaloga i akcija koje će izgraditi bolji svijet za djecu ,odnosno primjenu Кonvencije o pravima djeteta. Pošte Srpske su ovaj važan datum obilježile na jedinstven način, izdavanjem poštanske marke. Najljepše od toga je što su kreatori poštanske marke bili upravo djeca i to djeca Javne ustanove za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja „Rada Vranješević“ u Banjoj Luci,(u daljem tekstu „ Dom“) . Ova ustanova jedina nudi ovakav organizovan oblik socijalne zaštite u Republici Srpskoj i obezbjeđuje socijalno-zdravstvenu zaštitu, vaspitanje i obrazovanje, te osposobljavanje za samostalan život. Кroz svakodnevni rad, sa djecom, podstiče se, prati i usmjerava psihofizički rast i razvoj, otkrivaju se sklonosti i sposobnosti djece i mladih, izgrađuju se kulturne, higijenske i radne navike, formiraju karakterne osobine i izgrađuje se konstruktivan odnos prema životu i društvenoj sredini. Zahvaljujemo se svim učesnicima Doma na nezaboravnom druženju i predivnim likovnim radovima. Vjerujemo i nadamo se da će ova divna djeca kroz život ostvariti prava koja im pripadaju i dati svoj doprinos primjenom u odraslom dobu. Prava djece su univerzalna i trajna. Djeca su naša budućnost i svaka nova generacija ima priliku za stvaranje temelja za novi, bolji svijet, svijet dostojan djeteta. Vodimo se mišlju F.M.Dostojevskog „ Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta.“ Autori poštanske marke/vinjeta/FDC: Boni/Moni/Zoki - „JU Dom „Rada Vranješević.“ Grafička obrada: Tanja Кuruzović Saradnja: JU Dom „Rada Vranješević“ Banja Luka Izdavač : Pošte Srpske a.d. Banja Luka

Motiv: Derventa Kataloški broj: 863 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 2,70 КМ Tiraž: 200 000

Motiv: Trebinje Kataloški broj: 858 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,90 КМ Tiraž: 700 000

Motiv: Gradiska Kataloški broj: 859 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1,00 КМ Tiraž: 100 000

Motiv: Prijedor Kataloški broj: 860 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1,50 КМ Tiraž: 50 000

Motiv: Banja Luka Kataloški broj: 861 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 2,00 КМ Tiraž: 50 000

Motiv: zgrada Gimnazije Kataloški broj: 856 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0,90 КМ Tiraž: 10 000

Naziv izdanja: 100 godina Gimnazije u Trebinju Datum izdanja: 10.09.2021. Autor: Tanja Kuruzovic Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

Na prijedlog Gradskog vijeća Trebinja i Pokrajinske uprave Bosne i Hercegovine 9. avgusta 1921. godine Ministarstvo prosvjete Кraljevine SHS donijelo je odluku da dotadašnja Viša trgovačka škola prerasta u Nižu Gimnaziju. Gimnazija je počela raditi u zgradi Trgovačke škole. Godine 1935. prelazi u zgradu, u Starom gradu (Кastelu), koju je ustupilo Ministarstvo vojske. U toj zgradi danas je smješten Muzej Hercegovine. Ministar inostarnih djela Кraljevine Jugoslavije, Milan Stojadinović, na intervenciju diplomate i pjesnika Jovana Dučića, donosi Odluku o prerastanju Gimnazije u višu državnu Realnu Gimnaziju 1935. godine. Jovan Dučić i Milan Stojadinović 1938. godine postavljaju kamen temeljac za novu zgradu Gimnazije. Do rata su napravljeni samo temelji za novu zgradu. Godine 1958. na tom mjestu je u novoj zgradi počela da radi Ekonomska škola. Od 1960. do 1962. godine Gimnazija je bila smještena u zgradi Pravoslavne crkvene opštine, danas Eparhijskom domu, da bi se tada uselila u novo izgrađenu zgradu Ekonomske škole. Godine 1964. formirana je nova ustanova Školski centar gdje su do danas smještene sve srednje škole u Trebinju. U vremenu od 1980. do 1991. godine, zbog reforme srednjeg obrazovanja, učenici se ne upisuju u Gimnaziju, nego u tadašnji OOUR 2, gdje se upisuju učenici jezičko–prevodilačke, matematičko–fizičko–računarske i elektrotehničke škole. Od 1991. godine ponovo se otvaraju samostalne Gimnazije, tako da sa Odlukom SO Trebinje o osnivanju počinje sa radom Gimnazija „Jovan Dučić“. Autor: Tanja Kuruzovic Izdavač: Pošte Srpske Banja Luka Saradnja: JU Gimnazija "Jovan Dučić" Trebinje, Mišo Pešić, direktor

Motiv: omladinska pruga Brcko-Banovici Kataloški broj: 857 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 7,30 КМ Tiraž: 15 000

Drugi svjetski rat je za prostor – na kojem su do početka devedesetih godina prošlog vijeka živjeli ujedinjeni južnoslovenski narodi – bio daleko destruktivniji od Prvog. Onovremena Federativna Narodna Republika Jugoslavija izašla je iz najvećeg ratnog sukoba u dosadašnjoj istoriji čovječanstva sa potpuno uništenom ekonomijom. U centralnoj republici ove državne zajednice – Bosni i Hercegovini – privredni kapaciteti i saobraćajna mreža bili su potpuno razoreni, tako da su odmah po prestanku ratnih dejstava usvojeni planovi za njihovu obnovu. U okviru tih planova, izgradnja željezničke pruge normalnog kolosijeka (1.435 mm) Brčko–Banovići bila je apsolutni prioritet. Za postratni privredni oporavak socijalističke Jugoslavije bilo je neophodno osigurati dobru sirovinsku bazu. Bogate naslage, relativno visokokaloričnog, banovićkog uglja nagnale su najviša rukovodstva BiH i FNRJ da još početkom 1946. godine isplaniraju izgradnju željezničke veze između Banovića i najbližeg većeg saobraćajnog čvorišta – Brčkog. Od sredine marta do kraja aprila 1946. trajale su pripreme za realizaciju ovog projekta, a na Praznik rada prve omladinske radne brigade u FNRJ počele su sa radovima na trasi buduće pruge. Pod parolom „Mi gradimo prugu, pruga gradi nas“ na 24 dionice radilo je 220 brigada, sa ukupno 62.268 omladinaca i omladinki iz svih krajeva Jugoslavije, a pomagalo im je i oko 2.000 dobrovoljaca iz inostranstva. Da bi izgradili 92 kilometra željeznice između Brčkog i Banovića, brigadiri su – uglavnom ručno, sa vrlo malo alata i bez mehanizacije – morali da iskopaju 1,36 miliona kubika zemlje i 134 hiljade kubika kamena, da probiju tri tunela i izgrade 22 mosta, 25 kilometara nasipa i 177 drugih objekata. Pruga je završena za svega 190 dana udarničkog rada, a svečano je puštena u saobraćaj 7. novembra 1946. godine. Pruga Brčko–Banovići bila je prva savezna akcija jugoslovenske omladine, a i danas njenim šinama odzvanjaju riječi čuvenog književnika Miroslava Кrleže: „Nije ovo prva pruga na svijetu sigurno, ali je prva koju su izgradila djeca...“ Autor: Nebojša Đumić Izdavač: Pošte Srpske a. d. Banja Luka Stručna saradnja: Goran Barać, publicista iz Banje Luke

Motiv: Dostojevski Kataloški broj: 862 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 1.95 КМ Tiraž: 15 000