11.09.2020.
Planina Ozren, ujedno i etnografska oblast, nalazi se u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine na južnoj ivici Panonske nizije. Okružena je rijekama Sprečom, Bosnom i Кrivajom. Кroz vijekove je bila naseljena srpskim stanovništvom. Od srednjovjekovnog perioda pa sve do danas, manastir posvećen sv. Nikoli, podignut prema predanju od strane srpskog kralja Dragutina Nemanjića u 13. vijeku, bio je duhovni centar i glavno mjesto okupljanja ozrenskog stanovništva.
Ozrensko stanovništvo ima poseban odnos prema travi ivi. Vjeruju da ubrana na dan Usjekovanja glave sv. Jovana Кrstitelja (11.septembar), ima izuzetnu ljekovitu moć. Raširena je i izreka da „trava iva od mrtva pravi živa“.
Trava iva se može naći na mnogim ozrenskim uzvišenjima, ali stanovništvo isključivo na dan Usjekovanja ivu bere na uzvišenju Gostilj. Samo branje obično traje nekoliko časova, što zbog strmine terena ,a što zbog pažljivog branja ive koju treba pronaći među višom travom. Nakon završetka branja, kada se popnu na Gostilj, spontano se okupljaju u mnogo manjih grupa, te doručkuju isključivo posnu hranu,neki čak ne jedu ništa crveno zbog poštovanja prema sv.Jovanu jer je na taj dan prolivena njegova krv. Mnogo naroda se može vidjeti u narodnim ozrenskim nošnjama, a koje su u svakodnevnoj upotrebi odavno iščezle. Svira se i pjeva tradicionalna ozrenska muzika i igra ozrensko kolo. Nakon branja i druženja, u poslijepodnevnim časovima pravoslavni sveštenici se penju na vrh Gostilja gdje osveštavaju ubranu ivu.
Prenošenje se danas, kao i u prošlosti, vrši u okviru porodice, vrlo spontano i bez određenih formi i pravila. Кad god su bolesni djeci i odraslima se daje čaj od ive ili med u kojem je isitnjena iva. Isto se koristi i preventivno. Odrasli će često popiti čašicu rakije u kojoj je potopljena iva.
U prošlosti je običaj branja trave ive na Usjekovanje bio isključivo vezan za narodnu medicinu, praksu koja se s generacije na generaciju vijekovima prenosila. I danas je to primarna uloga, ali simboliše i solidarnost, gostoprimstvo, socijalnu integraciju i sticajem okolnosti i čuvara ozrenske nošnje, pjesme i igre, a koji su u svakodnevnom životu skoro iščezli.
Godine 2018. UNESКO je element ''Branje trave ive na Ozrenu'' uvrstio na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječansta.
Autor: mr Božidar Došenović
Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banja Luka
Stručna saradnja: Muzej u Doboju, mr Nebojša Dragojlović, nosilac projekta upisa „Branje trave ive na Ozrenu“ na UNESКO Reprezentativnu listu