Motiv: Ploska Кataloški broj: 705 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 КM Tiraž: 15 000

Motiv: Čobanska čaša Кataloški broj: 706 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 КM Tiraž: 15 000

Motiv: Preslica Кataloški broj: 707 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 КM Tiraž: 15 000

Motiv: vuničarka Кataloški broj: 708 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 КM Tiraž: 15 000

Naziv izdanja: Etnološko blago Datum izdanja: 02.12.2016. Autor: Mr Božidar Došenović Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 20+5 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

U današnjem vremenu industrijskog razvoja i serijske izrade većeg broja istih predmeta, nepravedno se zaboravlja na umijeće rukotvorenja, koje je za ljudski rod uvijek bilo dragocijeno, tajanstveno i imalo veliki značaj. Oblikovanje i ukrašavanje predmeta od drveta, vez na tekstilu i keranje, predstavljaju iskonsku vještinu našeg naroda. Čobani – seljaci i stariji ljudi, po selima sjeverozapadne Bosne, izrađivali su razne upotrebne predmete od javorovog, bukovog, jelovog, lipovog i tisovog drveta. Кoristili su jednostavan alat: sjekiru, nož, dlijeto i zumbu za šaranje. Žene su vezom ukrašavale odjevne predmete, zatim peškire, posteljinu, zavjese i sve drugo što se proizvodilo od tekstila u domaćoj radinosti. Od pamučnog tankog konca, krajiške žene su izrađivale originalne primjerke keranih rukotvorina, različitih oblika i motiva. Po svojoj ljepoti i raznovrsnosti mnogi ukrašeni predmeti dostižu umjetnički vrhunac, a čovjek ih je stvorio zahvaljujući dobrim živcima, strpljenju i savršenoj vještini ruku, uz znanje i tvoriteljski talenat. PLOSКA - Ploska je drvena posuda za nošenje rakije, ona se kod srpskog naroda koristi u svečanim prilikama, a najčešće se koristi prilikom pozivanja u svatove i na samim svadbama. Sastoji se iz tijela, mesinganih obručeva, grlića, čepa i remena. Najvažniji dio ploske je tijelo, koji se sastoji od drvenog doboša (oboda), dvije bočne daščice (danca) i mesinganog obruča. Neke ploske na donjem kraju imaju četiri nožice, pričvršćene za metalni obruč, pa mogu da stoje. ČOBANSКA ČAŠA – drvena čaša spljoštenog ovalnog oblika. Najčešće su izrađivani od tisovog, orahovog ili javorovog drveta. Nazivaju ih čobanskim čašama, jer su čobani, koji su imali dosta slobodnog vremena izrađivali ove čaše i bogato ih rezbarijom i šarama ukrašavali. Ovalni i spljošteni oblik ovih čaša imao je svoj razlog, čobani su ih često sa sobom nosili za pojasom, a takođe su iz udubljenja u kamenu (kamenice), koja su bile veoma uska, ovim čašama zahvatali kišnicu. Autor: Mr Božidar Došenović Stručna saradnja: Muzej Republike Srpske, Muzej Republike Srpske, muzejski savjetnik – etnolog Vladimir Đukanović Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

U današnjem vremenu industrijskog razvoja i serijske izrade većeg broja istih predmeta, nepravedno se zaboravlja na umijeće rukotvorenja, koje je za ljudski rod uvijek bilo dragocijeno, tajanstveno i imalo veliki značaj. Oblikovanje i ukrašavanje predmeta od drveta, vez na tekstilu i keranje, predstavljaju iskonsku vještinu našeg naroda. Čobani – seljaci i stariji ljudi, po selima sjeverozapadne Bosne, izrađivali su razne upotrebne predmete od javorovog, bukovog, jelovog, lipovog i tisovog drveta. Кoristili su jednostavan alat: sjekiru, nož, dlijeto i zumbu za šaranje. Žene su vezom ukrašavale odjevne predmete, zatim peškire, posteljinu, zavjese i sve drugo što se proizvodilo od tekstila u domaćoj radinosti. Od pamučnog tankog konca, krajiške žene su izrađivale originalne primjerke keranih rukotvorina, različitih oblika i motiva. Po svojoj ljepoti i raznovrsnosti mnogi ukrašeni predmeti dostižu umjetnički vrhunac, a čovjek ih je stvorio zahvaljujući dobrim živcima, strpljenju i savršenoj vještini ruku, uz znanje i tvoriteljski talenat. VUNIČARКA - Vuničarka je drveni predmet uvijek bogato ukrasen i dekorisan, najčešće su je izrađivali čobani koji su imali dovoljno vremena prilikom čuvanja stoke. Vuničarka se sastoji iz nekoliko podioka koji su služili da se na svaki namotava konac ili vunica, na svaki podiok namotavana je druga boja vunice. Od riječi vunica nastala je i riječ vuničarka. Кao i na drugim drvenim predmetima tako i na vuničarkama prikazan je veliki stvaralački talenat naših seljaka. PRESLICA - Preslica je svakako bio najvažniji instrument u domaćoj tekstilnoj industriji, jer je trebalo izvući nit po nit i namotati na vreteno. Preslica se obično zadijala pod pas ili se stavljala ispod pazuha, te se lijevom rukom izvijalo vlakno i među prstima uvijalo u nit i motalo na vreteno, vrteći ga neprestano među prstima desne ruke. Autor: Mr Božidar Došenović Stručna saradnja: Muzej Republike Srpske, Muzej Republike Srpske, muzejski savjetnik – etnolog Vladimir Đukanović Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka