12.09.2013.
Vodozemci ili amfibije čine vrstu slatkovodnih i kopnenih kičmenjaka. Njihovo naučno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život). To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu, ali ostaju cijeli život u blizini vode.
Šareni daždevnjak (lat. Salamandra salamandra) je najpoznatiji predstavnik daždevnjaka, koji naseljava zapadni, centralni i južni dio Evrope, sve do Male Azije i Sirije. Šareni daždevnjak je crne boje sa žutim mrljama različitih dimenzija i oblika. Tijelo je vretenasto, rep je malo kraći od trupa. Prelaz iz glave u vrat je slabo uočljiv. Ekstremiteti su slabo razvijeni, pa se kreću lagano i tromo potiskujući nogama tijelo. Na površini glatke i sjajne kože uočavaju se mnogobrojne žlijezde koje luče otrovne materije. Šareni daždevnjaci narastu do 20, rjeđe 25 cm.
Danju vrijeme provode skriveni na vlažnim mjestima, kao što je mahovina, lišće, korijenje, kamenje i sl. Predveče, u toku noći ili rano ujutro napuštaju svoja skrovišta u potrazi za hranom. Pare se u proljeće ili ljeto. Ritual parenja se vrši na kopnu ili u plitkoj vodi.
Šumska žaba (lat. Rana dalmatina) ima vitak izgled, udovi su dugački, a njuška je špicasta. Zbog dugih nogu ova vrsta može da skače do 2 metra u dužinu. Mužjaci su obično dugački do 6,5 santimetara, dok ženke mogu da porastu do 8. Boja leđa ove žabe je svijetlo braon, crvenkasta braon, ili sivkasta braon boja bez vidljivih kontrasta. Na sljepoočnicama su prisutni tamnobraon trouglovi. Šumske žabe su bijele po stomaku.
Šumska žaba najradije živi u mješovitim šumama, gdje ima dosta svjetla i vode. U određenim situacijama podnosi i manjak vode.
Ova žaba je rasprostranjena u Francuskoj, južnoj Nemačkoj, Češkoj, Austriji, Mađarskoj i na Balkanu.
Autori: Nebojša Đumić i mr Božidar Došenović
Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banja Luka