17.09.2026.
Naša zemlja spada među vrlo rijetke u Evropi gdje još ima prašumskih sistema. Prašumom smatramo šume stvorene prirodnim putem, koje su po zakonima prirode bez ikakvog djelovanja čovjeka rasle, živjele, obnavljale se i umirale. U prašumama se nalaze stabla svih visina, debljina i starosti, od najmlađih do najstarijih. Na ostacima prirodno umrlih stabala buja novi život. Danas se naše prašume kao vrlo rijetki prirodni fenomeni u Evropi neobično cijene, jer u velikoj većini evropskih zemalja one su odavno nestale. U prašumama su svi organizmi međusobno povezani u prirodnom lancu ishrane i života uopšte. Nije moguće bilo šta uzeti iz prašume, a da se ne naruši njena prirodna ravnoteža.
Prašuma Janj je 2012. godine proglašena strogim rezervatom prirode i od tada uživa najveći stepen zaštite. Ovo zaštićeno područje je 2021. godine dobilo status prirodnog dobra od svjetskog značaja, upisom na Listu svjetske baštine UNESCO. Rezervat je smješten na zapadnim padinama masiva Stolovaš u opštini Šipovo. U prašumi Janj čovjek ne siječe drveće niti uklanja srušena debla. Stabla tu rastu, stare, umiru i trunu prirodnim putem. Taj kružni tok hrani tlo i stvara dom za brojne vrste ptica, insekata i gljiva. Кlima je planinska koju karakteriše sukobljavanje maritimnih i kontinentalnih vazdušnih masa, sa prosječnom godišnjom temperaturom 6,5 stepeni, godišnjom stopom padavina 1200 mm i vegetacionim periodom od 140-200 dana. Zajednica bukve i jele sa smrčom dominantna je sa 95 %. Na prostoru prašume živi nekoliko vrsta trajno zaštićenih sisara, ptica, te biljne vrste sa visokom biološkom vrijednošću.
Ljudski uticaj sveden je na najmanju moguću mjeru. Strogo je zabranjeno svako upravljanje šumom, čime se čuva izvorni genetski fond i omogućuje neometeni razvoj prirode. Režim zaštite prvog stepena uspostavljen je na cijelom području strogog prirodnog rezervata „Prašuma Janj“. U rezervatu nisu dozvoljene aktivnosti i radnje koje mogu narušiti svojstva zbog kojih su proglašeni prirodnim dobrom od svjetskog značaja (branje i uništavanje biljaka, ubijanje, hvatanje i uznemiravanje životinja, uvođenje novih vrsta, melioracioni zahvati, razni oblici privrednog korištenja).
Autor: Sanja Кuzmanović
Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka
Saradnja: Sara Potkonjak, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske