11.07.2025.
Pronalazači su vijekovima nastojali da osmisle način kako da čovjek poleti. Davne 1900. godine 2. jula izveden je prvi uspješan let vazdušnim brodom - cepelinom.
Radilo se o vazdušnom brodu imena Cepelin LZ 1, koji je proizvela kompanija njemačkog grofa Ferdinanda fon Cepelina. Dok su Cepelina mnogi smatrali čudakom, njemački car nazvao ga je najistaknutijim Nijemcem 20. vijeka. Prvi let ovom letilicom izveden je nad površinom Bodenskog jezera kod grada Fridrihshafena na jugu Njemačke.
Njegovi vazdušni brodovi su bili karakteristični zbog njihove ogromne veličine i oblika nalik cigari. Imali su metalnu konstrukciju spolja presvučenu platnom. Model LZ 1 bio je dug 128 metara, a zapremina mu je iznosila oko 11.300 kubnih metara. Pokretala su ga dva četvorocilindrična motora hlađena vodom, svaki sa po 14,2 konjskih snaga. Jedan motor se nalazio sprijeda, a drugi na zadnjem dijelu vazdušnog broda. Letilica s pet članova posade dosegla je visinu od oko 400 metara i preletjela je nekoliko kilometara za 18 minuta, uz maksimalnu brzinu od 27 kilometara na čas.
Grof Cepelin je u svojim vazdušnim brodovima vidio sredstvo koje će Njemačkoj donijeti prevlast u vazduhu. U Prvom svjetskom ratu, njemačka vojska je koristila cepeline za špijuniranje neprijateljske teritorije pa čak i za bombardovanje, dok su entuzijasti za civilno vazduhoplovstvo prepoznali potencijal cepelina za prevoz putnika. Brz razvoj vazdušnih brodova doveo je do njihove komercijalne upotrebe i prevoza ljudi na razne destinacije. Vazdušni „divovi“ izazivali su divljenja ljudi širom svijeta i veliku senzaciju gdje god bi sletjeli. Ova atrakcija tog vremena trajala je sve do tragedije 1937. godine i pada cepelina Hindenburg u blizini Nju Džerzija , koji je u smrt odveo 35 ljudi.
Mada su u letenje cepelinom polagane velike nade kada je u pitanju civilno, ali i ratno vazduhoplovstvo, do početka Drugog svjetskog rata na margine vazdušnog saobraćaja su je potisnuli pouzdaniji i bezbjedniji avioni.