Kategorije

Filteri


   
03.07.2019.

Naziv izdanja: 50 godina od prvog slijetanja čovjeka na Mjesec Datum izdanja: 03.07.2019. Autor: Nebojša Đumić Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: blok Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

5,40 KM
Detaljnije
03.07.2019.

Apolo 11 bila je prva misija sa zadatkom da spusti ljude na Mjesečevu površinu, peta misija u okviru Apolo programa sa ljudskom posadom i treća sa ljudskom posadom koja je letjela prema Mjesecu. Apolo 11 je lansiran 16. jula 1969. sa tročlanom posadom koju su činili Nil Armstrong, Edvin Oldrin i Majkl Кolins. Dana 21. jula 1969, Nil Armstrong je postao prvi čovjek koji je zakoračio na Mjesec, a ubrzo mu se pridružio i Edvin Oldrin. Za to vrijeme, Majkl Кolins je bio u komandnom modulu, u orbiti oko Mjeseca. Prva rečenica koju je Nil Armstrong izgovorio na površini Mjeseca glasila je: „Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo“. Ovaj događaj i dalje je veoma popularan kako u naučnom svijetu, tako i u pop kulturi, a nekoliko interesantnih činjenica o misiji i dalje ostaje relativno nepoznato. - Poslije slijetanja na Zemlju, tri astronauta su odmah odvedena u karantin, gde su proveli 21 dan. Razlog ove čudne akcije je bio sprečavanje kontaminacije bilo kakvih mikroorganizama koje je nosila posada sa Mjeseca, jer su se vratili sa neistražene teritorije. - Astronauti su na Mjesecu ostavili nekoliko predmeta, uključujući fotografije ljudi i audio snimke na nekoliko različitih jezika koji predstavljaju globalni značaj misije. Pored toga, ostavili su medaljone sa imenima tri astronauta koja su poginula u Apolu 1 na lansirnoj podlozi, kao i dva kosmonauta koja su nastradala u sličnoj nesreći. - Prije početka misije, postojala je jasna lokacija slijetanja. Međutim, kada je letjelica počela da slijeće, primijećeno je da je lokacija ispunjena stijenama i znali su da će slijetanje biti opasno. Zbog toga je Armstrong počeo ručno da upravlja sondom, koja je uključivala skakanje preko opasnog predjela, a ova odluka značila je i veću potrošnju goriva. Postojala je određena granica potrošnje goriva, posle čega bi letelica počela automatsko prekidanje slijetanja. Sletjeli su 25 sekundi prije nego što su stigli do ove tačke. Slijetanje na Mjesec jedno je od najvažnijih obilježja ljudske civilizacije, a njegov značaj i danas se ističe. Međutim, čini se da nijedan drugi događaj nije izazvao toliko kontroverzi i teorija zavjere. Autor: Nebojša Đumić Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banja Luka

7,40 KM
Detaljnije

<<   <   1   >   >>