Motiv: Kuća osaćanka Kataloški broj: 554 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Kuća osaćanka Kataloški broj: 555 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Kuća osaćanka Kataloški broj: 556 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Motiv: Kuća osaćanka Kataloški broj: 557 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 0.90 KM Tiraž: 15 000

Naziv izdanja: Kulturno nasljeđe - kuće osaćanke Datum izdanja: 09.03.2012. Autor: mr Božidar Došenović Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 20+5 Papir: muflep 100g Štamparija: Forum, Novi Sad

Najoriginalnija forma srpskog narodnog graditeljstva kod nas jeste bez sumnje, brvnara osaćanka. Između dinarske drvene kuće, kako je imenuju pojedini istraživači, etnolozi i istoričari arhitekture i brvnare osaćanke, može se postaviti znak jednakosti. Najprepoznatljiviji obrazac osaćanke još uvijek se sreće u Šumadiji, centralnim i zapadnim delovima Srbije, Podrinju i istočnoj Bosni. Međutim, izvjesno je, da je ovaj tip građevine prisutan i na Кosovu, Crnoj Gori, Bosni, ali i u drugim krajevima Balkana. Ovaj gotovo tipizirani oblik nosi sa pravom ime po srpskim neimarima iz Osata koji su uspješno prilagodili stari arhaični obrazac drvene kuće, novim uslovima, novim životnim potrebama etničkih grupa našeg podneblja. B. Кojić, smatrao je da se razvijeni tip osaćanke pojavio poslije 1820. godine i da je osaćanka predstavnik ,,cijele jedne arhitekture u drvetu”. Osaćanka se po pravilu sastoji iz dva dijela: kuće i sobe. Кuća je centralni, elementarni dio građevine koji odgovara osnovnoj namjeni. To je mjesto gde gori vatra, gde se kuva i objeduje, gdje se obavljaju i drugi poslovi; jednom rječju, to je mjesto porodične zajednice. Soba je namijenjena za svečanosti i boravak zimi u vrijeme većih hladnoća. Za razliku od kuće koja nema tavanicu već dim slobodno izlazi na otvoru krova, tavanica sobe pokrivena je šašovcima. Ispod sobe nalazi se podrum, što znači da je (kao i dinarska kuća) ovaj objekat postavljen na terenu sa nagibom koji je ukopan i kamenim zidom formiran temelj. Ono što osaćanku izdvaja od svih sličnih obrazaca narodne arhitekture jeste koncepcija krova. To su piramidalni strmi krovovi na četiri vode koji dominiraju građevinom bilo da se gleda iz daljine ili iz neposredne blizine. Autor: mr Božidar Došenović Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

U poređenju sa tradicionalnim graditeljstvom drugih naroda, brvnara osaćanka porijeklom sa Balkana, sa jedinstvenim krovom na četiri vode, predstavlja svojevrsni raritet i pravo je čudo da nije izazvala veću pažnju istraživača narodne arhitekture kako u našoj sredini tako i na evropskim prostorima. Кuća osaćanka na prostorima istočne Republike Srpske, zapadne Srbije, Šumadije i Pomoravlja kao i u drugim krajevima nije prešla skromne razmjere u prostornom rješenju i unutrašnjoj organizaciji. Prije svega, koncepcija krova dozvoljavala je samo male korekcije, ali nikako velike raspone koji bi bitno poremetili konstruktivnu osnovu građevine. Sa druge strane, organizacija porodične zadruge podrazumijevala je izdvajanje oženjenih članova u posebne zgrade, vajate, čime je samo povećavan broj stambenih jedinica pojedinih familija. Sa zanatske strane, osaćanski neimari – graditelji osaćanki, bili su iskusni i vješti majstori kao što su i danas njihovi potomci Srbi iz Osata, dio opštine Srebrenica, koji se uglavnom bave ovom djelatnošću. Oni su bili upoznati sa tehnološkim procesom rada i zahvaljujući dobroj organizaciji poslova za gotovo rekordno vrijeme završavali su započete građevine. Drvo je često odabirano u šumi, neodsječeno. Zvuk koji je dobijan kada se u stablo udari izvjesnim metalnim predmetom bio je jedino mjerilo kvaliteta, bilo da je u pitanju potreba za temeljnim gredama, brvnima ili drvenim krovnim pokrivačem. Autor: mr Božidar Došenović. Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka