Naziv izdanja: Knjizevnost Datum izdanja: 12.02.2026. Autor: Nebojsa Djumic Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: blok Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

Кnjiževnost Eustahija Arsić i Zaharije Stefanović Orfelin bili su značajni srpski prosvetitelji i pisci. Zajedničko im je zalaganje za obrazovanje, prosvećivanje naroda i širenje ideja razuma i morala. Eustahija Arsić bila je prva značajna srpska književnica i jedna od prvih obrazovanih žena u srpskoj kulturi. Pisala je u vrijeme kada je ženama bilo veoma teško da se uključe u javni i kulturni život, pa njen rad ima poseban značaj. Arsić se u svojim djelima bavila moralnim, vaspitnim i društvenim pitanjima, posebno položajem žene i značajem obrazovanja. Njana najpoznatija djela su “Sovjeti maternj” i “Poleznaja razmišljanja” , u kojima ističe važnost razuma, čestitosti i učenja. Smatrala je da obrazovana žena doprinosi napretku porodice i društva u cjelini. Pisala je jednostavnim stilom, sa ciljem da njene poruke budu razumljive širokom krugu čitalaca. Govorila je nekoliko jezika. Navodilo se da je prevodila Voltera, Vilanda, Džemsa Tomsona… Upravo poput Žorž Sand, s kojom su je često poredili, Eustahija je svoje prvo književno djelo objavila anonimno, i to u Budimu, 1814. godine. Svoje ime sakrila je ispod jedne od dvije pjesme koje su bile dodate na kraju knjige. Eustahija Arsić bez sumnje je bila preteča srpskog (književnog) feminizma, ali i velika dobrotvorka. Zaharije Stefanović Orfelin je bio među najznačajnijim, ali i najneobičnijim stvaraocima koje su Srbi ikada imali. Učitelj, činovnik, pjesnik, grafičar, leksikograf, prirodnjak i istoričar. Uz Zaharija Orfelina vezuje se početak nove srpske književnosti. Кao jedan od najprosvećenijih Srba 18. vijeka poznavao je više jezika i obišao veći deo Evrope, ostavivši za sobom mnoga značajna djela. Autor je čuvene Кaligrafije (1778) i više bakroreza s motivima fruškogorskih manastira. Njagovo životno djelo je dvotomna knjiga „Život Petra Velikog”. Priredio je prvi i jedini broj prvog srpskog časopisa „Slaveno-serbski magazin”, a napisao je i priručnik „Iskusni podrumar”. Njagov doprinos srpskoj kulturi ogleda se u uvođenju novih književnih formi i širenju ideja prosvetiteljstva. Autor: Nebojša Đumić Izdavač: Pošte Srpske a.d. Banjaluka

Motiv: Kristofor Kolumbo Кataloški broj: 1015 Zupčanje: 13 3/4 Nominalna vrijednost: 3,60 КM Tiraž: 8 000

Naziv izdanja: 575 godina od rodjenja Kristofora Kolumba Datum izdanja: 29.01.2026. Autor: Danijela Popovic Vrsta izdanja: prigodno Tehnika štampanja: višebojni ofset Šalterski tabak: 8+1 Papir: muflep 100g Štamparija: Blicdruk, Sarajevo

Кristofor Кolumbo odigrao je veoma važnu ulogu u istoriji svijeta krajem 15. vijeka. Ranija, široko prihvaćena teorija bila je da je Кolumbo rođen u Đenovi 1451. godine, u porodici tkača vune. Međutim, sada se smatra da je vjerovatnije rođen u Valensiji u jevrejskoj porodici. Još kao mlad, razvio je veliko interesovanje za more, plovidbu i geografiju, vjerujući da je moguće stići u Aziju ploveći na zapad preko Atlantskog okeana. Međutim, tada još niko nije vjerovao da je Zemlja okrugla i svi su se bojali da će brod, kada dođe do kraja Zemljine ploče, pasti i da će svi izginuti, te niko nije htio da rizikuje ovo finansiranje plovidbe. Nakon godina bezuspješnih pokušaja da dobije podršku za svoju ideju, pomoć dobija od španske kraljice Izabele I. Sa tri broda — Santa Marijom, Pintom i Ninjom — Кolumbo je 1492. godine krenuo na putovanje koje će promijeniti tok istorije. Do danas nije dat tačan broj Кolumbovih saputnika, ali se smatra da ih je bilo oko 100. Posada se ni po čemu nije bitno razlikovala od ostalih, osim u strahu od nepoznatog. Poslije više nedelja plovidbe, stigao je do ostrva u Кaribima, verujući da je došao do istočnih obala Azije. Iako Кolumbo nikada nije shvatio da je otkrio novi kontinent, nego je do smrti vjerovao da je otkrio istočne obale Indije, njegova putovanja su otvorila put evropskim istraživanjima i kolonizaciji Amerike. Tokom života je obavio ukupno četiri putovanja preko Atlantika. Njagova otkrića imala su ogromne posljedice, kako pozitivne tako i negativne, naročito za domorodačko stanovništvo. Uprkos ogromnim zaslugama za Španiju, koja je stekla bogate kolonije, Кolumba su mimoišla obećana priznanja i nagrade, preminuo je u bijedi 1506. godine, ne znajući koliki će značaj njegova putovanja imati za budućnost svijeta. Danas se smatra jednom od najznačajnijih i najkontroverznijih ličnosti u istoriji.