18.03.2026.
Matica Srpska je najstarija srpska kulturna, naučna i književna institucija. Osnovana je 1826. godine u Pešti i jedna je od najstarijih takve vrste u Evropi. Osnovna misija Matice Srpske od samog osnivanja bila je njegovanje srpskog jezika, književnosti, nauke i umjetnosti. Njeno djelovanje je od samog početka bilo usmjereno na predstavljanje srpske kulture u Evropi, a sa druge strane na prosvećivanje naroda. U tom cilju razvijena je bogata izdavačka djelatnost. Osnovu je činio čuveni ‘’Letopis’’, pokrenut 1824. godine.
Godine 1864. Matica preseljava u Novi Sad koji postaje poznat kao Srpska Atina. Grad je dobio taj naziv. jer se smatralo da su se oko Matice srpske okupljali najobrazovaniji i najmudriji ljudi. Matica je postala simbol građanskog društva, visoke kulture, prosvetiteljstva i dobročinstva. Ona je bila i ostala opštenarodna, a povezanost u njoj bila je plemenita ideja o stvaranju jedne, jedinstvene košnice i stav da je čast služiti časnoj Matici Srpskoj. Tu misao su slijedile hiljade ljudi. Među njima je bilo i pripadnika drugih naroda. Upravo zahvaljujući toj širokoj podršci iz naroda, Matica je jedno vrijeme bila najbogatija zadužbinska ustanova u Ugarskoj. Iz njenih fondova su finansirani kapitalni projekti od značaja za standardizaciju srpskog jezika i za razvoj različitih naučnih disciplina. Istovremeno, Matica se starala o školovanju darovitih đaka i studenata, a time i o stvaranju srpske intelektualne elite. Tokom svoje duge istorije, Matica je pokrenula i brojne naučne projekte, među kojima se posebno ističu izrada rječnika srpskog jezika, enciklopedija i leksikona. Ovi kapitalni poduhvati dali su nemjerljiv doprinos sistematizaciji znanja i razvoju srpske nauke.
Danas Matica predstavlja značajnu instituciju koja okuplja istaknute naučnike i umjetnike, čuva kulturno nasljeđe i aktivno učestvuje u savremenom kulturnom životu. Njen rad svjedoči o trajnoj posvećenosti očuvanju nacionalnog identiteta i razvoju kulture i nauke srpskog naroda.